Bosiljak je kralj začina zbog brojnih ljekovitih svojstava

Najčešći je slatki bosiljak koji se pretežno koristi u mediteranskoj i italijanskoj kuhinji. Uz njega postoje i tajlandski, limun i slatkovodni bosiljak i oni se koriste u kuhinji jugoistočne Azije.

Bosiljak zadovoljava zapanjujućih 175 posto dnevnih potreba za vitaminom A i to u samo 15-ak grama svježe biljke. Vitamin A je antioksidans, a neophodan je za dobar vid. U bosiljku ima i vitamina K, važnog za jake i zdrave kosti.

Ova jednogodišnja biljka plitkog korijena može se uzgojiti direktnom sjetvom sjemena i proizvodnjom presadnica u vrtu, saksiji i na parceli. Godi mu sunce, i to šest do osam sati dnevno, kao i vlažna i bogata zemlja. Ne voli pretjerano zalijevanje te je potrebno sačekati da se zemlja osuši prije novog navodnjavanja. Ne voli hladnu vodu. Zemljište dobro nađubrite jer ako to ne uradite, smanjit će se količina njegovog mirisnog esencijalnog ulja.

Često obrezivanje podstaknut će rast biljke i bogatije listove, a pokušavajte spriječiti cvjetanje biljke. Ipak, ne uznemiravajte se ako vaša biljka procvjeta. Jednostavno je posijecite do pola, jer bosiljak može izdržati strogo obrezivanje.

Ova začinska biljka upotrebljava se svježa ili osušenog lista, a daje okus jelu, poboljšava varenje teške hrane i čuva hranu od kvarenja.

Pored namjene u kuhinji koristi se i kao antiseptik, u borbi protiv parazitarnih oboljenja, za umirenje nervne napetosti, stomačnih grčeva, upale bubrega i smirivanje simptoma astme.

Izvor: klix.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!